POLAZAK U VRTIĆ-PRVA VELIKA PROMJENA U ŽIVOTU DJETETA

Polazak vrtić za dijete predstavlja veliku promjenu u životu.

Dijete koje prvi puta dolazi u vrtić osjeća se samo, izgubljeno i bespomoćno.

Zašto su djetetovi prvi dani u vrtiću teški?

Što možemo učiniti kako bi djetetu olakšali prve dane boravka u vrtiću?

Za većinu djece polazak u vrtić predstavlja stres koji se manifestira kroz niz emocionalnih, tjelesnih i ponašajnih reakcija do kojih dolazi zbog procjene situacije kao opasne i/ili uznemiravajuće.

MOGUĆE REAKCIJE DJETETA KOJE PO PRVI PUTA OSTAJE U VRTIĆU:

- grčevito se drži za roditelja

- odbija ući u sobu

- protestira, baca se po podu

- plače tijekom boravka u sobi

- odbija kontakt s odgajateljima

- ne želi se igrati

- pokazuje ljutnju (udaranjem roditelja,

odgajatelja ili druge djece)

- ne ispušta svoju flašicu, dekicu, igračku i sl.

- odbija hranu, a može i povraćati

- moguća je regresija u ponašanju (ponovno mokri u pelene i sl.)

- osamljuje se, povlači

- grize nokte, čupka kosu, siše palac

- kratko i nemirno spava

- postaje izrazito nemirno

- postaje izrazito pasivno

VAŽNE UPUTE ZA RODITELJE KOJE MOGU OLAKŠATI PRVE DANE BORAVKA DJETETA U VRTIĆU

1. PRIPREMITE DIJETE ZA ODVAJANJE

   Recite mu npr. "Sada ideš u vrtić. Ti ćeš se tamo igrati, a o tebi će se brinuti tete. Ja ću otići na posao. Nakon posla doći ću po tebe." To će djetetu omogućiti da se pripremi na situaciju koja ga očekuje. RAZGOVARAJTE O VRTIĆU. Pričajte lijepo o vrtiću, ali budite realni.

   Dajte mu na znanje kako vjerujete da će se snaći.

2. KADA OSTAVLJATE DIJETE U VRTIĆU ODVOJITE SE OD NJEGA BRZO I KRATKO.

   Definirajte mu, u terminima koje ono razumije količinu vremena koje će provesti u vrtiću bez vas. (Npr. idem kupiti novine, idem na posao...)

   Naglasite mu vjerojatnost vašeg povratka (Kada kupim...vratiti ću se po tebe u vrtić).

   Naglasite mu važnost odgajatelja kao osobu koja će se o njemu brinuti.

   Ukažite mu na aktivnosti u koje se može uključiti dok vas nema (Možeš se igrati autićima, lutkama...)

   Pri povratku po dijete zadržavajte se kratko u sobi. Ukoliko želite, s vašim se djetetom možete poigrati u hodniku.

   Pokažite interes za djetetovu igru i prijatelje iz vrtića. Razgovarajte s djetetom o tome.

3. POŠTUJTE DJETETOVE OSJEĆAJE

   Dijete spontano pokazuje svoje osjećaje (plače zato što je preplašeno i tužno), ima na njih pravo i dobro je da ih pokazuje. Reakcije odraslih poput "Nemoj plakati!", ljutnja, ismijavanje i sl., omalovažavaju djetetove osjećaje i uče ga da izražavanje emocija, naročito tuge, nije dobro.

4. BUDITE ISKRENI!

   Privikavanje može biti otežano ukoliko, iz želje da ubrza ili olakša odvajanje, roditelj obeća djetetu da će doći po njega jako brzo, a to ne napravi. Dijete će neprestano očekivati roditelja i neće se moći opustiti.

5. NE ZANEMARUJTE VAŽNOST DONOŠENJA U VRTIĆ PREDMETA KOJE  DJETETU OMOGUĆAVAJU DA SE SMIRI

(duda, bočica, dekica, draga igračaka i sl.)

6. POŽELJNO JE DA DIJETE VIDI DA SE S POVJERENJEM I PRIJATELJSKI OBRAĆATE ODGAJATELJU.

   Vaše nepovjerenje prema vrtiću rezultirat će istim kod djeteta.

ŠTO MOŽE OTEŽATI ODVAJANJE?

- nesiguran i zaplakan roditelj

- roditelj koji, ne oprostivši se od svog djeteta doslovno pobjegne

- roditelj koji od svog djeteta traži dopuštenje za odlazak ("Mogu li sada otići?"; "Reci mi kada mogu otići!" i sl.)

- roditelj koji se dugo zadržava na vratima sobe i/ili stalno viri kroz prozor i sl.

ZAŠTO?

   Zato što djeca u svojim ponašanjima pokazuju tendenciju kopiranja osjećaja roditelja. Dijete koje osjeća roditeljevu nesigurnost i nepovjerenje i samo je nesigurno i nepovjerljivo.

   Nakon nekog vremena, kada se dijete prilagodi i oslobodi straha od nepoznatog, jaslice/vrtić će postati mjesto u koje će dijete rado dolaziti i gdje će provoditi vrijeme u igri s novim prijateljima

   I na kraju još nekoliko specifičnosti vezano uz prilagodbu:

Mlađa djeca - dugotrajnija prilagodba

- što su djeca mlađa vjerojatnije je da će proces prilagodbe biti dugotrajniji i osjetljiviji zbog straha djeteta od odvajanja od majke

Pretjerano zaštićena djeca - dugotrajnija prilagodba

- tzv. 'razmažena' djeca mogu se izrazito otežano prilagođavati na život u dječjem vrtiću, jer u vrtiću toliku količinu pažnje individualno ne mogu dobiti

Odložene tegobe prilagodbe

- ne treba se začuditi ako nakon prividno brze i uspješne prilagodbe dijete odjednom počne pokazivati odbojnost prema vrtiću, postane plačljivo, agresivno, negativistično...Riječje o mogućim "zakašnjelim" tegobama prilagodbe; dijete se jednostavno u prvo vrijeme kontroliralo jer je mislilo da je boravak u vrtiću nešto iznimno, nešto što se neće često ponavljati...a kasnije je shvatilo da je odlazak u vrtić postao dio njegove svakodnevice

"Nezgodniji" temperament djeteta - dugotrajnija prilagodba

- tzv. "teško odgojiva djeca" mogu se teže prilagođavati na boravak u vrtiću. Također, povučenija djeca mogu se dugotrajnije prilagođavati ili pak imati odložene teškoće prilagodbe. Djeca s posebnim potrebama mogu imati vrlo različit ritam i trajanje procesa prilagodbe.